Iako postoje brojni izvještaji (uglavnom anegdotski) o mogućim prednostima mikrodoziranja, mjerljivi eksperimentalni podaci o efektima mikrodoziranja na spoznaju do danas su bili beznačajni. Međutim, to ne znači da praksu ne može podržati prava nauka. Nekoliko studija mikrodoziranja u posljednjih nekoliko godina dalo je značajan doprinos onome što znamo.
Trenutno Istraživanje Mikrodoziranja
James Fadiman je proveo jednu od prvih studija mikrodoziranja i popularizirao ovu temu u svojoj knjizi vodič psihodeličnog istraživača iz 2011.godine.
Fadiman je prikupio izvještaje vodećih psihonauta koji su već eksperimentirali s mikrodoziranjem tokom pet godina. U svom istraživanju, objavljenom u januaru 2016, Fadiman je otkrio da su nekiljudi su mogli uspješno liječiti anksioznost i depresiju otpornu na lijekove sa izuzetno malim dozama psihodeličnih supstanci. Neki od ispitanika su takođe spomenuli povoljne efekte na poslu, kao što su poboljšana produktivnost i poboljšana kreativnost.
Ovo je bio hvale vrijedan napor — istraživanje mora početi s nečim-međutim, kao što je navedeno u samom naslovu studije, "bez odobrenja, kontrolnih grupa, dvostrukih blindova, osoblja ili finansiranja", bilo je više slično slučajnom istraživanju nego stvarno naučno istraživanje.
Dvije godine kasnije, Nordic Studies on Alcohol and Drugs journal objavio je studiju sa Univerziteta u Bergenu koja je predstavila podatke iz intervjua sa 21 osobom koja je praktikovala mikrodoziranje. Učesnici su uglavnom prijavljivali pozitivne efekte,uključujući poboljšanu kreativnost, svijest i raspoloženje. Štaviše, činilo se da prijavljeni efekti "ublažavaju različite simptome, posebno one povezane sa anksioznošću i depresijom.”
Međutim, nisu svi učesnici imali pozitivno ili korisno iskustvo. Neki su prijavili poteškoće sa mikrodoziranjem, a neki su ga potpuno napustili nakon pokušaja jednom ili dva puta.
Učesnici studije su uglavnom bili u svojim 30-ima sa stabilnim poslovima i odnosima, kao i sa nekim prethodnim iskustvom uzimanja psihodeličnih supstanci. I iako su rezultati bili veoma povoljni za mikrodoziranje i veoma podstiču dalja istraživanja, istraživači su naglasili da je studija posmatračke prirode i stoga nisugeneralizovati.
Zatim je došlo prvo randomizirano, dvostruko slijepo, placebom kontrolirano mikrodozirajuće ispitivanje, koje je objavio Psychopharmacology journal. Studija se sastojala od odraslih 48-a koji su dobili tri mikrodoze LSD-a i ispitali efekte na njihovu percepciju vremena.
Istraživači su zabilježili subjektivne efekte lijeka i proveli testove kako bi ispitali ispravnu percepciju učesnika o malim vremenskim intervalima.
Dok mikrodoze LSD-a nisu proizvele značajne efekte na subjektivne elemente svijesti kao što su percepcija, mentacija ili koncentracija, postojala je konstantna prekomjerna reprodukcija vremenskih intervala počevši od 2.000 milisekundi pa naviše. Dakle, dok su mikrodoze LSD-a obično sub-perceptivne, ova praksa i dalje može imatiuticaj na percepciju vremena.
Sledeća studija objavljena u Psychopharmacology journal ispitala je efekte mikrodoziranog psilocibina na mentalnu kogniciju zdravih odraslih. Istraživači su testirali 38 volontera koji su učestvovali na mikrodozirajućem skupu koji je organiziralo Holandsko Psihodelično društvo predstavljajući zadatke rješavanja problema koji su zahtijevali kreativno razmišljanje, nakon čega slijedi standardni test fluidne inteligencije, prije i nakon primjene mikrodoza.
Nalazi su pokazali da mikrodoze potencijala psilocibina obično povećavaju kreativnost, posebno u elementima kao što su konvergentno i divergentno razmišljanje, ali ne poboljšavaju ukupnu inteligenciju.
Studije Se I Dalje Pregledavaju
Ovo su do sada objavljene mikrodozirajuće studije. Međutim, postoji nekolikopreprinti koji su objavljeni krajem 2018.godine. Preprinti su naučni eseji koji čekaju formalnu recenziju prije nego što budu formalno objavljeni. Preprinti pružaju pogled na buduće trendove proučavanja.
Jedan takav preprint obuhvata dvije nezavisne studije. Prva studija dokumentovala je izvještaje o 98 učesnika koji su uzimali mikrodoze u periodu od šest sedmica.
U toj studiji, učesnici su zamoljeni da svakodnevno ocjenjuju različite psihološke funkcije, kao što su raspoloženje, pažnja, blagostanje, mistična iskustva i kreativnost. Analiza podataka pokazala je sveukupno povećanje svih mjera psihološkog funkcionisanja u danima u kojima su učesnici mikrodozirali, sa vrlo malo dokaza o rezidualnim efektima narednog dana.
Učesnici su takođe prijavili da su manje depresivni inaglasio, manje rastresen, pojačan fokus i manji porast uznemirenosti ili negativnih emocija, što može biti posljedica ukupnog povećanja doživljenih pozitivnih i negativnih emocija u periodima mikrodoziranja.
Druga studija poslužila je za bolje razumijevanje gore navedenih nalaza, ispitivanjem već postojećih uvjerenja i očekivanja u pogledu mikrodoziranja. Ova studija obuhvata 263 nove i iskusne mikrodozere, od kojih su svi verovali da će mikrodoziranje rezultirati značajnim i raznovrsnim koristima za razliku od ograničenih stvarnih ishoda kako su izveštavali mikrodozeri.
Drugi preprint tvrdi da je prva studija koja ispituje mikrodozirajuće psihodelike i njihove efekte na mentalno zdravlje. Istraživači su prikupili podatke sa 909 mikrodozera, trenutno i u prošlosti, koji su biliprišao putem društvenih medija i online foruma. Analiza istraživanja pokazala je da su ispitanici imali niže ukupne rezultate na indeksima disfunkcionalnih stavova i negativnih emocija i više na mudrosti, otvorenosti i kreativnosti u poređenju sa kontrolnom grupom koja nije mikrodozirala.
Sadašnje i buduće studije o Mikrodoziranju
U toku su dodatne studije mikrodoziranja. Jedinstvena LSD mikrodozirajuća studija sprovedena u poslednje vreme koristi jedinstveni samoslepljujući protokol za prikupljanje podataka u periodu od jedne godine od ispitanika širom sveta. Studija prima svakoga, pod uslovom da može da isporuči sopstveni LSD. Kada se podaci prikupe, istraživači nastoje bolje razumjeti mikrodoziranje u smislu povećanog percipiranog blagostanja i kognitivnog funkcionisanja kod zdravihsubjekata, i da li ili ne može izazvati negativne efekte kao što su anksioznost i depresija.
Završna studija, koja tek dolazi, nastoji da ispita efekte mikrodoziranja na raspoloženje (depresija, anksioznost i vitalnost), kognitivne funkcije, kreativnost i opšte blagostanje. Pored običnog skupa kognitivnih zadataka u kombinaciji sa upitnicima za raspoloženje i dobrobit, učesnici će igrati drevnu kinesku igru Go (stratešku društvenu igru) protiv računara kako bi procijenili efekte mikrodoziranja na insight.
Zaključak
Istraživanje o mikrodoziranju tek je počelo, ali studije pokazuju obećavajuće rezultate u pogledu sigurnosti i efikasnosti psihodelika koji se daju po protokolu mikrodoziranja. Sa preprintima su u razmatranju i u toku su i planirane dodatne studije,bliska budućnost će baciti značajno svjetlo na nauku koja stoji iza mikrodoziranja.
Uz određeni napor istraživača, za nekoliko godina uživat ćemo u mnogo značajnijoj bazi znanja u ovoj oblasti. U međuvremenu, dosadašnja istraživanja pokazala su obećavajuće koristi (i neke negativne efekte) pravilnog mikrodoziranja.